Tjelesna i zdravstvena kultura

Srednja škola u Maruševcu

     s pravom javnosti

 

 

 

ELEMENTI OCJENJIVANJA/VREDNOVANJA  ODGOJNO  OBRAZOVNIH  REZULTATA  u  NASTAVI TZK-a

 

 

 

U nastavi tjelesne i zdravstvene kulture prati se:

1. Redovito vježbanje i nošenje potrebne sportske opreme (bijela majica, sportske hlače, čiste tenisice…).

2. Pridržavanje dogovorenih i sportskih pravila na satu.

3. Aktivno/“energično“ sudjelovanje na mjerenjima, testiranjima, provjerama i u nastavnom procesu, te

    izvođenje zadataka u cijelosti.

4. Napredak u funkcionalnim i motoričkim sposobnostima.

5. Stanje i rezultati u motoričkim postignućima, usvojenost znanja i vještina te ostalih objektivnih sastavnica.

6. Ocjena nije aritmetički prosjek tj. zaključna ocjena nije nužno aritmetička sredina

7. Dodatne sportske aktivnosti (npr. sudjelovanja na školskim sportskim natjecanjima, u sportskim

    izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, pomaganje tijekom sata..).

 

Kod učenika s teškoćama vrednuje se njegov odnos prema radu, postavljenim zadacima i odgojnim vrijednostima, te se prema potrebi prilagode nastavne teme/aktivnosti/zadaci/norme/kriteriji (u skladu sa stručnom dokumentacijom ili unaprijed dogovorenim načinom rada između nastavnika TZK-a i učenika/ roditelja/stručne službe škole).

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 

ELEMENTI OCJENJIVANJA:

1. MOTORIČKA ZNANJA

2. MOTORIČKA POSTIGNUĆA

3. AKTIVNOST UČENIKA i ODGOJNI UČINCI

- opisno, brojčano, tijekom cijele nastavne godine

 

*MOTORIČKA ZNANJA obilježavaju stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih zadataka na razini programa za određeni razred, što je i svrha provjeravanja i ocjenjivanja.

 

ODLIČAN (5):

· Programska jedinica usvojena u potpunosti. Učenik nema nikakvih poteškoća u savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba je izuzetna. Motoričko znanje primjenjuje u svim situacijama, na pravilan način.

· Učenik je izuzetno pedantan, savjestan, precizan i stalno brine o kvaliteti svoga rada. Zadatke izvršava s oduševljenjem i preuzima odgovornost za napredovanje u osobnom razvoju.

 

VRLO DOBAR (4):

· Programska jedinica usvojena gotovo u potpunosti. Učenik nema poteškoća u savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba nije na očekivanoj razini. Motoričko znanje primjenjuje uz male korekcije.

· Učenik izvršava zadatke koji ne prelaze njegove mogućnosti. Traži pomoć kad mu je potrebna. Rado ispunjava zadatke, sluša pažljivo i surađuje u radu.

 

 

 

 

DOBAR (3):

· Programska jedinica usvojena većim dijelom. Učenik s malim poteškoćama savladava motoričke zadatke, a tehnička izvedba mu je površna, nesigurna, te mu je potrebna pomoć u izvedbi. Primjena znanja teško izvediva.

· Učenik nema dovoljno strpljenja, zadovoljava se djelomičnim rezultatima, kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u radu, zaostaje za drugima.

 

DOVOLJAN (2):

· Programska jedinica usvojena djelomično. Učenik s velikim poteškoćama savladava motoričke zadatke, a o tehničkoj izvedbi teško se može i govoriti. Primjena znanja jako loša.

· Učenik je površan, nezainteresiran, neuredan, ne brine o kvaliteti svoga rada.

 

NEDOVOLJAN (1):

· Programska jedinica nije usvojena. Učenik ne može izvesti zadatak, niti na poticaj i pomoć (asistencija), ili ga ne želi izvesti.

· Učenik je pasivan, niti na poticaj se ne uključuje u rad.

· Učenik ne želi raditi kada treba uložiti trud, kako bi postigao rezultate za koje ima predispozicije i sposobnosti.

 

 

*MOTORIČKA POSTIGNUĆA su sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti učenika, da ih u određenoj motoričkoj aktivnosti povežu i maksimalno iskoriste radi postizanja što boljeg rezultata.

Provjeravamo i ocjenjujemo pomoću mjerenja pri čemu kao rezultat dobijemo konkretne vrijednosti izražene brojkom i jedinicom mjere (metar, minuta, broj postignutih ponavljanja), prema unaprijed definiranim normama/kriterijima vrijednosti koje se mogu mijenjati.

 

 

*AKTIVNOST UČENIKA i ODGOJNI UČINCI budući da je odgoj stalan i neprekidan proces, a mogućnosti odgojnog djelovanja u TZK-i velike, valja poduzeti sve kako bi se osiguralo odgojno djelovanje i najveći mogući odgojni rezultati u radu s učenicima. Odgojne rezultate rada nastavnik procjenjuje na temelju subjektivnog zapažanja onih odgojnih varijabli koje su za ovo odgojno-obrazovno područje specifični, ali i stvarno mjerljive;

1. Redovito nošenje odgovarajuće sportske opreme i vježbanje na satu (uč. sa m. također trebaju redovitije

    vježbati)

2. Aktivnost učenika u nastavi  (aktivno/“energično“ sudjelovanje na mjerenjima, testiranjima, provjerama i

     u nastavnom procesu, te izvođenje zadataka u cijelosti

3. Ponašanje i pristup radu

4. Usvojene zdravstveno-higijenske navike

5. Teorijska znanja

6. Sudjelovanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima

 

Ako učenik nema 2 puta u istom mjesecu cijelu sportsku opremu (ne vježba na satu) = ocjena nedovoljan (1).

Ako učenik nema 3 puta u istom mjesecu dio sportske opreme (bijelu majicu ili tenisice) = ocjena nedovoljan (1).

Ako učenik nema sportsku opremu u više mjeseci rada (npr. svaki mjesec po jedanputa) = manja ocjena iz aktivnosti i odgojnih učinaka prema broju zapisa, u zadnjem evidentiranom mjesecu.

 

Ako učenik često ne vježba na satu i ne donese ispričnicu ili npr. uč. ne redovito vježbaju zbog m. = manja ocjena iz aktivnosti i odgojnih učinaka prema broju zapisa.

 

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 

ELEMENTI PROVJERAVANJA:

1. MOTORIČKA ZNANJA

2. MOTORIČKA POSTIGNUĆA

3. AKTIVNOST UČENIKA i ODGOJNI UČINCI

4. KINANTROPOLOŠKA POSTIGNUĆA (motoričke i funkcionalne sposobnosti*, antropološka obilježja)

 

* MOTORIČKE I FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI provjeravaju se na početku, tijekom i na kraju školske godine. Na početku školske godine treba za svakog učenika ustanoviti razinu tih sposobnosti, kako bi se odredili načini i metode za njihovo poboljšanje. Na kraju školske godine treba ustanoviti da li su se i u kojoj mjeri promijenile te sposobnosti pod utjecajem tjelesnog vježbanja. Vrednuje se postignuti rezultat, tj. osobni napredak.

 

 

Oblici provjeravanja stanja:

- inicijalno/početno, tranzitivno/tekuće/tijekom godine i finalno/završno

- opisno, brojčano

 

 

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 

 

ZAKLJUČIVANJE OCJENA

Zaključna ocjena nije nužno aritmetička sredina. Može biti i veća ovisno o iskazanom interesu, zalaganju, aktivnosti učenika na nastavi TZK i postignutim odgojnim učincima.

 

 

 

Materijalni uvjeti rada

Plan i program TZK prilagođen je materijalnim uvjetima tako da se sve teme iz nastavnog plana i programa mogu realizirati u cijelosti.

 

 

 

 

 

 

Valentina Balažinec, mag.cin.

  :: opširnije :: 

Informatika

Ime i prezime nastavnika:  Petar Rogina

Predmet: Informatika – 1.f, 1.g, 1.m, 2.g, 2.m

Elementi ocjenjivanja/vrednovanja:

 

Naziv	Opis
Usvojenost znanja	Barem jedna pisana provjera po polugodištu. Usmeno ispitivanje znanja barem dva puta po polugodištu.
Rješavanje problema	Praktične provjere znanja (rad na računalu) na kraju svake cjeline. Kratke pisane provjere u kojima se utvrđuje primjena znanja kod rješavanja zadataka.
Digitalni sadržaji i suradnja	Učenici izrađuju digitalne sadržaje samostalno, u paru ili u grupi. Digitalni sadržaji mogu biti prezentacije, referati izrađeni u programu za obradu teksta, videozapisi, mrežne stranice itd. U ovu rubriku se upisuju i ocjene iz dodatnih aktivnosti koje su navedene u tablici ispod.

 

Dodatne aktivnosti učenika:

 

Naziv	Način vrednovanja
Plakat	Učenik može izraditi za veću ocjenu u dogovoru s nastavnikom.
Esej	Učenik može izraditi za veću ocjenu u dogovoru s nastavnikom.
PowerPoint prezentacija	Učenik može izraditi za veću ocjenu u dogovoru s nastavnikom

 

 

Potreban pribor: Udžbenik, bilježnica

 

 

Pravila ponašanja učenika u učionici: Slušati upute nastavnika, paziti na informatičku opremu, ne ostavljati nered iza sebe

 

  :: opširnije :: 

Glazbena umjetnost

ELEMENTI VREDNOVANJA	KOMPONENTE KOJE SE VREDNUJU
Slušanje i poznavanje glazbe	Opažanje, razlikovanje i analiza glazbeno-izražajnih sastavnica: – tempo-puls-metar-ritam – visina tona, melodija – dinamika – boja/izvođači – organizacija (oblik i vrsta) – tekstura (slog) – ugođaj i karakter (koji ovise o obilježjima ostalih sastavnica) Slušno identificiranje: – naziva skladbe i skladatelja – različitih vrsta glazbe – različitih glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova
Osnove glazbene umjetnosti	Razumijevanje: – glazbeno-izražajnih sastavnica – principa organizacije glazbenog djela (glazbeni oblici, glazbene vrste) – obilježja različitih vrsta, stilova, pravaca i žanrova glazbe – obilježja hrvatske tradicijske glazbe, europske glazbe i glazbi svijeta – međusobnih utjecaja različitih vrsta glazbe – razvoja glazbene umjetnosti kroz povijest Osobni osvrt na doživljaj glazbe (u pisanom ili usmenom obliku

 

-vrednovanje se provodi pismeno i usmeno

 

	ODLIČAN	VRLO DOBAR	DOBAR	DOVOLJAN	NEDOVOLJAN
Slušanje i poznavanje glazbe	Prilikom slušanja glazbenih djela samostalno uočava glazbene sastavnice i o njima potiče diskusiju te ih uspoređuje s ostalim djelima. Samostalno svrstava djela u odrađena stilska razdoblja i uočava poveznice između stila i sastavnica glazbenog djela.	Svrstava djela u određena stilska  razdoblja i spaja ih s njihovim predstavnicima. Prilikom slušanja glazbenog djela uočava najvažnije sastavnice glazbenog djela. Razlikuje specifičnosti pojedinog razdoblja u glazbi.	Djelomično svrstava djela u određena stilska razdoblja. Uočava jednostavnije sastavnice glazbenog djela.	Pokazuje slab interes za sudjelovanje u procesu nastave. Uz navođenje od strane učitelja uočava najjednostavnije glazbene sastavnice, ali ih ne povezuje sa stilskim razdobljem.	Ne pokazuje interes niti poznaje glazbene sastavnice te ih ne može primijeniti na slušnom primjeru.
Osnove glazbene umjetnosti	Povezuje glazbene pojmove i primjenjuje ih pri analizi djela. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima i poviješću. Slušno prepoznaje, imenuje i razlikuje sastavnice glazbenoga djela. Razlikuje i povezuje glazbene značajke pojedinih stilskih razdoblja i pripadajuće predstavnike. Služi se dodatnim izvorima znanja i samostalno istražuje o sadržaju koji nije zastupljen u udžbeniku.	Sustavno uči i rješava postavljene zadatke. Odgovor dodatno objašnjava, ali nije siguran u svoje znanje. Uči samo zadano  i postiže rezultate na očekivanoj razini.	Programske jedinice usvaja većim dijelom.    Naučeno gradivo pamti i reproducira, ali ne uočava bitne poveznice između stila i sastavnica gl. Djela i ne može ih povezati.  Ne uči redovito i sustavno.	Djelomično usvaja lakše gradivo i reproducira ga. Ne uči redovito. Odgovara samo ako ga se prozove.	Ne ostvaruje ni najmanje rezultate. Odbija pomoć i svaki oblik rada. Ne usvaja ni lakše gradivo.

  :: opširnije :: 

Katolički vjeronauk

Elemente vrednovanja za katolički vjeronauk pogledajte pod "opširnije".

  :: opširnije :: 

Matematika

1.Usvojenost znanja i vještina (pisana provjera znanja)

2. Matematička komunikacija ( usmena provjera znanja)

3. Rješavanje problema ( pisana provjera znanja)

 

  :: opširnije :: 

Filozofija, logika, etika

Filozofija: 1. poznavanje filozofskih pojmova i sustava, 2. filozofska analiza i argumentacija.

  :: opširnije ::