Tjelesna i zdravstvena kultura
Srednja škola u Maruševcu
s pravom javnosti
ELEMENTI OCJENJIVANJA/VREDNOVANJA ODGOJNO OBRAZOVNIH REZULTATA u NASTAVI TZK-a
U nastavi tjelesne i zdravstvene kulture prati se:
1. Redovito vježbanje i nošenje potrebne sportske opreme (bijela majica, sportske hlače, čiste tenisice…).
2. Pridržavanje dogovorenih i sportskih pravila na satu.
3. Aktivno/“energično“ sudjelovanje na mjerenjima, testiranjima, provjerama i u nastavnom procesu, te
izvođenje zadataka u cijelosti.
4. Napredak u funkcionalnim i motoričkim sposobnostima.
5. Stanje i rezultati u motoričkim postignućima, usvojenost znanja i vještina te ostalih objektivnih sastavnica.
6. Ocjena nije aritmetički prosjek tj. zaključna ocjena nije nužno aritmetička sredina
7. Dodatne sportske aktivnosti (npr. sudjelovanja na školskim sportskim natjecanjima, u sportskim
izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, pomaganje tijekom sata..).
Kod učenika s teškoćama vrednuje se njegov odnos prema radu, postavljenim zadacima i odgojnim vrijednostima, te se prema potrebi prilagode nastavne teme/aktivnosti/zadaci/norme/kriteriji (u skladu sa stručnom dokumentacijom ili unaprijed dogovorenim načinom rada između nastavnika TZK-a i učenika/ roditelja/stručne službe škole).
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ELEMENTI OCJENJIVANJA:
1. MOTORIČKA ZNANJA
2. MOTORIČKA POSTIGNUĆA
3. AKTIVNOST UČENIKA i ODGOJNI UČINCI
- opisno, brojčano, tijekom cijele nastavne godine
*MOTORIČKA ZNANJA obilježavaju stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih zadataka na razini programa za određeni razred, što je i svrha provjeravanja i ocjenjivanja.
ODLIČAN (5):
· Programska jedinica usvojena u potpunosti. Učenik nema nikakvih poteškoća u savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba je izuzetna. Motoričko znanje primjenjuje u svim situacijama, na pravilan način.
· Učenik je izuzetno pedantan, savjestan, precizan i stalno brine o kvaliteti svoga rada. Zadatke izvršava s oduševljenjem i preuzima odgovornost za napredovanje u osobnom razvoju.
VRLO DOBAR (4):
· Programska jedinica usvojena gotovo u potpunosti. Učenik nema poteškoća u savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba nije na očekivanoj razini. Motoričko znanje primjenjuje uz male korekcije.
· Učenik izvršava zadatke koji ne prelaze njegove mogućnosti. Traži pomoć kad mu je potrebna. Rado ispunjava zadatke, sluša pažljivo i surađuje u radu.
DOBAR (3):
· Programska jedinica usvojena većim dijelom. Učenik s malim poteškoćama savladava motoričke zadatke, a tehnička izvedba mu je površna, nesigurna, te mu je potrebna pomoć u izvedbi. Primjena znanja teško izvediva.
· Učenik nema dovoljno strpljenja, zadovoljava se djelomičnim rezultatima, kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u radu, zaostaje za drugima.
DOVOLJAN (2):
· Programska jedinica usvojena djelomično. Učenik s velikim poteškoćama savladava motoričke zadatke, a o tehničkoj izvedbi teško se može i govoriti. Primjena znanja jako loša.
· Učenik je površan, nezainteresiran, neuredan, ne brine o kvaliteti svoga rada.
NEDOVOLJAN (1):
· Programska jedinica nije usvojena. Učenik ne može izvesti zadatak, niti na poticaj i pomoć (asistencija), ili ga ne želi izvesti.
· Učenik je pasivan, niti na poticaj se ne uključuje u rad.
· Učenik ne želi raditi kada treba uložiti trud, kako bi postigao rezultate za koje ima predispozicije i sposobnosti.
*MOTORIČKA POSTIGNUĆA su sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti učenika, da ih u određenoj motoričkoj aktivnosti povežu i maksimalno iskoriste radi postizanja što boljeg rezultata.
Provjeravamo i ocjenjujemo pomoću mjerenja pri čemu kao rezultat dobijemo konkretne vrijednosti izražene brojkom i jedinicom mjere (metar, minuta, broj postignutih ponavljanja), prema unaprijed definiranim normama/kriterijima vrijednosti koje se mogu mijenjati.
*AKTIVNOST UČENIKA i ODGOJNI UČINCI budući da je odgoj stalan i neprekidan proces, a mogućnosti odgojnog djelovanja u TZK-i velike, valja poduzeti sve kako bi se osiguralo odgojno djelovanje i najveći mogući odgojni rezultati u radu s učenicima. Odgojne rezultate rada nastavnik procjenjuje na temelju subjektivnog zapažanja onih odgojnih varijabli koje su za ovo odgojno-obrazovno područje specifični, ali i stvarno mjerljive;
1. Redovito nošenje odgovarajuće sportske opreme i vježbanje na satu (uč. sa m. također trebaju redovitije
vježbati)
2. Aktivnost učenika u nastavi (aktivno/“energično“ sudjelovanje na mjerenjima, testiranjima, provjerama i
u nastavnom procesu, te izvođenje zadataka u cijelosti
3. Ponašanje i pristup radu
4. Usvojene zdravstveno-higijenske navike
5. Teorijska znanja
6. Sudjelovanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima
Ako učenik nema 2 puta u istom mjesecu cijelu sportsku opremu (ne vježba na satu) = ocjena nedovoljan (1).
Ako učenik nema 3 puta u istom mjesecu dio sportske opreme (bijelu majicu ili tenisice) = ocjena nedovoljan (1).
Ako učenik nema sportsku opremu u više mjeseci rada (npr. svaki mjesec po jedanputa) = manja ocjena iz aktivnosti i odgojnih učinaka prema broju zapisa, u zadnjem evidentiranom mjesecu.
Ako učenik često ne vježba na satu i ne donese ispričnicu ili npr. uč. ne redovito vježbaju zbog m. = manja ocjena iz aktivnosti i odgojnih učinaka prema broju zapisa.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ELEMENTI PROVJERAVANJA:
1. MOTORIČKA ZNANJA
2. MOTORIČKA POSTIGNUĆA
3. AKTIVNOST UČENIKA i ODGOJNI UČINCI
4. KINANTROPOLOŠKA POSTIGNUĆA (motoričke i funkcionalne sposobnosti*, antropološka obilježja)
* MOTORIČKE I FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI provjeravaju se na početku, tijekom i na kraju školske godine. Na početku školske godine treba za svakog učenika ustanoviti razinu tih sposobnosti, kako bi se odredili načini i metode za njihovo poboljšanje. Na kraju školske godine treba ustanoviti da li su se i u kojoj mjeri promijenile te sposobnosti pod utjecajem tjelesnog vježbanja. Vrednuje se postignuti rezultat, tj. osobni napredak.
Oblici provjeravanja stanja:
- inicijalno/početno, tranzitivno/tekuće/tijekom godine i finalno/završno
- opisno, brojčano
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ZAKLJUČIVANJE OCJENA
Zaključna ocjena nije nužno aritmetička sredina. Može biti i veća ovisno o iskazanom interesu, zalaganju, aktivnosti učenika na nastavi TZK i postignutim odgojnim učincima.
Materijalni uvjeti rada
Plan i program TZK prilagođen je materijalnim uvjetima tako da se sve teme iz nastavnog plana i programa mogu realizirati u cijelosti.
Valentina Balažinec, mag.cin.
:: opširnije ::Informatika
Ime i prezime nastavnika: Petar Rogina
Predmet: Informatika – 1.f, 1.g, 1.m, 2.g, 2.m
Elementi ocjenjivanja/vrednovanja:
Naziv |
Opis |
Usvojenost znanja |
Barem jedna pisana provjera po polugodištu. Usmeno ispitivanje znanja barem dva puta po polugodištu. |
Rješavanje problema |
Praktične provjere znanja (rad na računalu) na kraju svake cjeline. Kratke pisane provjere u kojima se utvrđuje primjena znanja kod rješavanja zadataka. |
Digitalni sadržaji i suradnja |
Učenici izrađuju digitalne sadržaje samostalno, u paru ili u grupi. Digitalni sadržaji mogu biti prezentacije, referati izrađeni u programu za obradu teksta, videozapisi, mrežne stranice itd. U ovu rubriku se upisuju i ocjene iz dodatnih aktivnosti koje su navedene u tablici ispod. |
Dodatne aktivnosti učenika:
Naziv |
Način vrednovanja |
Plakat |
Učenik može izraditi za veću ocjenu u dogovoru s nastavnikom. |
Esej |
Učenik može izraditi za veću ocjenu u dogovoru s nastavnikom. |
PowerPoint prezentacija |
Učenik može izraditi za veću ocjenu u dogovoru s nastavnikom |
Potreban pribor: Udžbenik, bilježnica |
Pravila ponašanja učenika u učionici: Slušati upute nastavnika, paziti na informatičku opremu, ne ostavljati nered iza sebe |
:: opširnije ::
Glazbena umjetnost
ELEMENTI VREDNOVANJA |
KOMPONENTE KOJE SE VREDNUJU |
Slušanje i poznavanje glazbe |
Opažanje, razlikovanje i analiza glazbeno-izražajnih sastavnica: – tempo-puls-metar-ritam – visina tona, melodija – dinamika – boja/izvođači – organizacija (oblik i vrsta) – tekstura (slog) – ugođaj i karakter (koji ovise o obilježjima ostalih sastavnica) Slušno identificiranje: – naziva skladbe i skladatelja – različitih vrsta glazbe – različitih glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova
|
Osnove glazbene umjetnosti |
Razumijevanje: – glazbeno-izražajnih sastavnica – principa organizacije glazbenog djela (glazbeni oblici, glazbene vrste) – obilježja različitih vrsta, stilova, pravaca i žanrova glazbe – obilježja hrvatske tradicijske glazbe, europske glazbe i glazbi svijeta – međusobnih utjecaja različitih vrsta glazbe – razvoja glazbene umjetnosti kroz povijest Osobni osvrt na doživljaj glazbe (u pisanom ili usmenom obliku |
-vrednovanje se provodi pismeno i usmeno
|
ODLIČAN |
VRLO DOBAR |
DOBAR |
DOVOLJAN |
NEDOVOLJAN |
Slušanje i poznavanje glazbe |
Prilikom slušanja glazbenih djela samostalno uočava glazbene sastavnice i o njima potiče diskusiju te ih uspoređuje s ostalim djelima. Samostalno svrstava djela u odrađena stilska razdoblja i uočava poveznice između stila i sastavnica glazbenog djela.
|
Svrstava djela u određena stilska razdoblja i spaja ih s njihovim predstavnicima. Prilikom slušanja glazbenog djela uočava najvažnije sastavnice glazbenog djela. Razlikuje specifičnosti pojedinog razdoblja u glazbi. |
Djelomično svrstava djela u određena stilska razdoblja. Uočava jednostavnije sastavnice glazbenog djela.
|
Pokazuje slab interes za sudjelovanje u procesu nastave. Uz navođenje od strane učitelja uočava najjednostavnije glazbene sastavnice, ali ih ne povezuje sa stilskim razdobljem. |
Ne pokazuje interes niti poznaje glazbene sastavnice te ih ne može primijeniti na slušnom primjeru. |
Osnove glazbene umjetnosti |
Povezuje glazbene pojmove i primjenjuje ih pri analizi djela. Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima i poviješću. Slušno prepoznaje, imenuje i razlikuje sastavnice glazbenoga djela. Razlikuje i povezuje glazbene značajke pojedinih stilskih razdoblja i pripadajuće predstavnike. Služi se dodatnim izvorima znanja i samostalno istražuje o sadržaju koji nije zastupljen u udžbeniku. |
Sustavno uči i rješava postavljene zadatke. Odgovor dodatno objašnjava, ali nije siguran u svoje znanje. Uči samo zadano i postiže rezultate na očekivanoj razini. |
Programske jedinice usvaja većim dijelom. Naučeno gradivo pamti i reproducira, ali ne uočava bitne poveznice između stila i sastavnica gl. Djela i ne može ih povezati. Ne uči redovito i sustavno. |
Djelomično usvaja lakše gradivo i reproducira ga. Ne uči redovito. Odgovara samo ako ga se prozove. |
Ne ostvaruje ni najmanje rezultate. Odbija pomoć i svaki oblik rada. Ne usvaja ni lakše gradivo. |
Katolički vjeronauk
Elemente vrednovanja za katolički vjeronauk pogledajte pod "opširnije".
:: opširnije ::Matematika
1.Usvojenost znanja i vještina (pisana provjera znanja)
2. Matematička komunikacija ( usmena provjera znanja)
3. Rješavanje problema ( pisana provjera znanja)
:: opširnije ::
Filozofija, logika, etika
Filozofija: 1. poznavanje filozofskih pojmova i sustava, 2. filozofska analiza i argumentacija.
« Prosinac 2019 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |